Danas sam si kupila najlijepšu bilježnicu...do kraja svijeta najlijepšu...i dođem ja u knjižaru da si izaberem bilježnicu za današnja predavanja i biram, i biram, i biram...i ne sviđa mi se niti jedna...kad opazim ovu lijepu bilježnicu...srce mi zaigralo jer sam se sjetila mog sna iz djetinjstva...oh, na najjače mi srdašce udaralo...pa to smo ja i moj konjić iz sna u djetinjstvu koji me nosio ovako na leđima i ovako, baš ovako sam se držala ručicama oko njegovog vrata...samo je moj konjić bio crn...moj lijepi vranac, moj biser, moje crno zlato...moj Morica...eo, tako sam sretna da vam svima moram to pokazat...sad odoh...doviđenja, doviđenja... :) :*
Nema komentara:
Objavi komentar