E, a pazi sad ovo...ovo ne mogu vjerovat...danas se samo neke neobično nevobične stvari događaju...najprije nam dođe Halil iz Sarajeva i kaže on, bona, da će biti sa nama u ambulantici 2 tjedna...ispričavam se, doktor Halil...kako neobično...gdje god dođem, dođe i Sarajevo tamo...onda idem kući iz naše lijepe ambulantice i dobijem slikovnicu na dar...pa to mi je bilo najprije smiješno...smijala sam se, a onda sam ipak zahvalila i prihvatila darak...čitala sam moju slikovnicu cijeli putem do kuće dok sam se vozila, a ljudi oko mene su me čudno gledali jer čitam slikovnicu...kako dobro...kako predobro...pazi ovo, Lilana čita slikovnicu u tremu...ali ja sam oduševljena slikovnicom...htjela sam vam pokazat što sam dobila na dar...jako sam sretna zbog toga... nije li to fantastično? nije li? Jamačno jest... doviđenja, doviđenja, ljubljeni moji...