"Tamo gdje me srce vuče,za čim gine,zbog čeg' tuče,što je drago oku mom,to se mjesto zove dom. Kleknem pa se prekrižim,svetu zemlju poljubim,kao majka miriše kad se sinu raduje. Evo mene,moje nebo plavo,na srcu si mom,dolazio nisam ti odavno tamo gdje je dom. Evo mene,dal još mjesta ima tu na krilu tvom,zagrli me,zemljo moja mila,ovdje mi je dom."
12 travnja 2013
Danas u cijeloj toj guzvi zurim i sva u svom filmu kao i obicno,iz gomile ljudi zacula sam da netko povikuje : “Lupi petama!“...i okrecem se i gledam odakle dolazi taj glas,a poznat mi...Boze,kako poznat...i odjednom ispred mene zelena “spitka“ i poznato lice...o,Boze,jedva sam dosla do zraka od srece...kaze mi: Mali...ja njemu: Kuco stara,pa to si ti...to je covjek kojeg poznajem vec 18 godina,rodom iz Topuskog,dusa od covjeka i vjerni citatelj “Cerovnika u srcu“,i to od nastanka bloga... tako mi drago kad ga vidim,iako rijetko,ali ipak mi je drago...a zasto uvijek kad me vidi povikne “Lupi petama“ ? eto,to je moja draga pjesma i koja mi je uvijek na cd-u u autu i mobitelu,a prije svega u srcu...ali i to je postala na neki nacin moja himna i himna svih onih dragih ljudi sa kojima ju zapjevam kad dodjem u Topusko da ih posjetim...sve ih volim i pozdravljam jer prate ovaj blog i posvecujem im svima ovu pjesmu jer i oni meni posvete sve svoje vrijeme kad navratim u Topusko...a jos su tu neke poveznice...moj tetak,njegov brat i ostali branitelji su branili Topusko,bili ranjeni tamo,neki su i dali svoj zivot,ali sve to za Topusko i Hrvatsku...zbog njih danas mogu doci u Topusko,zbog svih nasih pravih branitelja mogu putovati mojom lijepom zemljom Hrvatskom i svratiti dragim ljudima u kraju kojim prolazim...eto,zato volim ovu pjesmu i zato mi ju pjevaju kad se sretnemo...hvala im od srca i zato imaju svoje mjesto u mom srcu i na mom blogu...Lupi petama... ma jedva cekam da vas opet zagrlim... :)
Pretplati se na:
Objavi komentare (Atom)
Nema komentara:
Objavi komentar